IRMS nakon pet mjeseci: Sistem formalno radi, država i dalje stoji

Početkom godine Poreska uprava Crne Gore predstavila je IRMS sistem kao ključni korak ka modernoj i efikasnoj administraciji. Građanima i privredi obećane su brže procedure, manje čekanja i jednostavnija komunikacija sa institucijama.

Danas je 11. maj.

I nakon gotovo pet mjeseci, osnovni problemi, o kojima smo pisali ranije, i dalje postoje.

Zvanično, sistem funkcioniše. Institucije saopštavaju da je IRMS operativan. U praksi, međutim, svakodnevica izgleda potpuno drugačije.

Sistem i dalje pada. Predmeti nestaju ili ostaju “u obradi” danima. Dešava se da stranka preko portala vidi da je zahtjev aktivan, dok je službenik isti predmet već vratio na dopunu, ali sistem tu informaciju ne prikazuje. U pojedinim slučajevima ni sami zaposleni u Poreskoj upravi ne mogu da obrade predmete jer im sistem ne dozvoljava pristup ili blokira rad.

Drugim riječima: problem više nije da li IRMS postoji. Problem je što nije usaglašen sa realnim administrativnim procesima.

I upravo tu dolazimo do suštine.

Digitalizacija nije samo izrada softvera. Digitalizacija podrazumijeva funkcionalan sistem koji odgovara stvarnom radu institucija i potrebama korisnika. Ako službenik ne može da obradi predmet, ako stranka ne vidi tačan status predmeta i ako za osnovne korporativne procedure i dalje treba više sedmica, onda proces nije digitalizovan. Samo je prebačen na ekran.

Posebno zabrinjava činjenica da ni nakon pet mjeseci nema odgovornosti. Nema jasnog objašnjenja zbog čega sistem i dalje ne funkcioniše stabilno. Nema odgovora ko je procijenio da je sistem spreman za primjenu. Nema odgovora ko snosi posljedice zbog zastoja koji traje mjesecima.

Pokušaji komunikacije sa kompanijom koja je razvijala softver ostaju bez odgovora, dok institucije uglavnom nastavljaju da javnosti predstavljaju formalnu sliku funkcionalnog sistema.

Ali privreda ne živi od formalnih saopštenja.
Privreda funkcioniše kroz praksu.

A praksa danas pokazuje da se i dalje čeka. Da postupci traju nerazumno dugo. Da strani klijenti i investitori ne razumiju kako je moguće da za obradu jednostavnog predmeta budu potrebne sedmice u sistemu koji je predstavljen kao alat za ubrzanje procedura.

I zato je možda najopasniji dio cijele situacije upravo pokušaj da se ovakvo stanje predstavi kao normalno, i da svi žmure na problem.

Jer nije normalno da nakon pet mjeseci sistem i dalje bude nestabilan.

Nije normalno da ni službenici ne mogu nesmetano da rade.

I nije normalno da za sve to niko ne snosi odgovornost.

Digitalizacija nije uspješna onda kada se softver pusti u rad.

Digitalizacija je uspješna tek kada sistem zaista funkcioniše.

A ako nakon pet mjeseci i dalje ne funkcioniše, onda problem očigledno nije tehničke prirode, već pitanje ozbiljnog institucionalnog propusta.

Advokatska kancelarija „Adžić & Knežević“