Zakon o nasljeđivanju u Crnoj Gori reguliše prenos imovine nakon smrti pojedinca, obezbjeđujući pravnu jasnoću i zaštitu nasljednika. Zakon priznaje i testamentarno nasljeđivanje, gdje se imovina raspoređuje prema volji ostavioca, i zakonsko nasljeđivanje, koje se primjenjuje kada ne postoji testament. Pored toga, Zakon o nasljedivanju priznaje institut “nužnog nasljednog dijela”, garantujući određenim nasljednicima, kao što su deca i supružnici, dio nasleđa. Kretanje po ovim pravilima zahtjeva pažljivo razmatranje, a profesionalne pravne smjernice mogu pomoći da se obezbijedi besprekoran prenos imovine.
Ako osoba umre bez testamenta, njena imovina se raspoređuje u skladu sa Zakonom o nasljedjivanju, postujuci nasledne redove, članovi uže porodice, kao što su supružnici i djeca, imaju prioritet kao nasljednici, sa određenim udjelima određenim zakonom.
"Nužni dio" obezbjeđuje da određeni nasljednici, kao što su deca, supružnici i roditelji, ne mogu biti u potpunosti isključeni iz nasleđivanja. Zakon propisuje da određeni srodnici imaju pravo na nužni dio zaostavštine, čak i ako nisu navedeni u testamentu. Nužni dio iznosi polovinu zakonskog dijela koji bi nasljednik dobio da nema testamentarnog naslijeđivanja.
Da bi testament bio važeći u Crnoj Gori, mora biti u skladu sa zakonskim zahtjevima, uključujući pravilno sastavljanje, potpisivanje, svjedočanstvo i prisustvo svjedoka. Postoji više zakonskih oblika testamenta, i kod svakog oblika testamenta mora biti ispoštovana procedura onako kako to zakon nalaže. Notar ili sud provjerava njegovu autentičnost tokom postupka naslijeđivanja i uz prisustvo svjedoka.
Da, strani državljani mogu naslijediti imovinu u Crnoj Gori. Međutim, mogu se primjenjivati posebna pravila na osnovu međunarodnih sporazuma ili reciprociteta između Crne Gore i matične zemlje stranog državljanina.
Trajanje procesa naslijeđivanja zavisi od složenosti ostavine, prisustva testamenta i bilo kakvih sporova među naslijednicima. Jednostavni slučajevi mogu potrajati par mjeseci, dok složeniji slučajevi koji uključuju neslaganja ili nejasnu dokumentaciju mogu potrajati duže.
Nakon smrti osobe pokreće se postupak naslijeđivanja, obično od strane nadležnog suda. Proces počinje kada je smrt zvanično registrovana (smrtovnica), a zakonski naslijednici su identifikovani.
Ako je ostavilac ostavio testament, on mora biti potvrđen kako bi se potvrdila njena autentičnost i usklađenost sa crnogorskim pravnim standardima. Ako ne postoji testament, imovina se raspoređuje u skladu sa zakonom o naslijeđivanju.
Zakon daje prioritet članovima uže porodice, kao što su supružnici, djeca i, u nekim slučajevima, roditelji. "Nužni dio" štiti određene naslednike od potpunog isključivanja iz naslijeđivanja.
Sva imovina i dugovi su identifikovani i procijenjeni kako bi se utvrdila ukupna vrijednost ostavinske mase. Ovaj korak obezbjeđuje tačnu raspodjelu među nasljednicima
Kada se utvrde nasljednici i utvrdi vrijednost imovine, imovina se djeli na osnovu testamenta ili zakonskih odredbi.
U slučaju neslaganja, Ostavinski sud je nadležan za rješavanje sporova među naslednicima.
Nakon što se imovina distribuira, nasljednici moraju da registruju svoje vlasništvo nad nasleđenom imovinom u odgovarajućim javnim registrima.
Poslovanje u Crnoj Gori nikada nije bilo lakše.
Adzić & Knežević je Vaša advokatska kancelarija od povjerenja u Crnoj Gori.